Ljudski organizam reagira na promjene koje se događaju smjenom godišnjih doba, posebno kod kroničnih bolesnika.
Promjene
godišnjeg doba očituje se i u koncentracijama hormona štitnjače.
Hormoni štitnjače djeluju na stanični i bazalni metabolizam te na
proširenje krvnih žila, regulirajući koliko će topline tijelo otpuštati.
Ako štitnjača radi uredno, pri sagorijevanju kalorija otprilike 65%
postaje energija koja se iskorištava za potrebe organizma.
U
slučaju da štitnjača radi uredno, ali organizmu nedostaju ključni
nutrijenti pri sagorijevanju kalorija, dolazi do usporavanja bazalnog
metabolizma te će tek 50% unesenih kalorija biti adekvatno iskorišteno.
Ako štitnjača radi slabije i nedostaju joj važni nutrijenti, doći će i
do značajnijeg smanjenja energetske potrošnje.
Ova
pojava je posebno izražena u ljetnim mjesecima te kod osoba s viškom
kilograma. Tada kalorije, umjesto da izgaraju i postaju energija, većim
dijelom ostaju pohranjene u obliku masnih zaliha. Taj proces dodatno
doprinosi stvaranju neugodnog osjećaja vrućine, pretjeranog znojenja te
izraženog umora i slabosti. Stoga je dijelu pacijenata s disfunkcijom
štitnjače jako teško uključiti se u bilo kakvu tjelesnu aktivnost
tijekom toplijeg razdoblja godine.